{"id":788,"date":"2025-03-04T15:25:52","date_gmt":"2025-03-04T14:25:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=788"},"modified":"2025-03-06T10:24:25","modified_gmt":"2025-03-06T09:24:25","slug":"sto-trebamo-znati-o-korizmi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=788","title":{"rendered":"\u0160to trebamo znati o korizmi?"},"content":{"rendered":"

\"\"U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom vremenu.<\/h3>\n

1. NAZIV<\/strong><\/h3>\n

Naziv korizma<\/em>\u00a0dolazi od latinskog naziva\u00a0quadragesima<\/em> (\u010detrdesetnica).<\/p>\n

Rije\u010d korizma<\/em> (\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).<\/p>\n

2. SMISAO<\/strong><\/h3>\n

Smisao i sadr\u017eaj korizmenog vremena sa\u017eeto izra\u017eava Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji<\/em> u kojem \u010ditamo:<\/p>\n

Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom te s bra\u0107om i sestrama, vrijeme \u010de\u0161\u0107ega posezanja za \u2018oru\u017ejem kr\u0161\u0107anske pokore\u2019: molitvom, postom i dobrim djelima.<\/em><\/p>\n

O milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazuju\u0107i na njezin dvostruki smisao: krsni i pokorni\u010dki.<\/p>\n

To doba, osobito uspomenom ili pripravom na kr\u0161tenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slu\u0161aju Bo\u017eju rije\u010d i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva<\/em> (SC 109).<\/p>\n

3. POVIJEST<\/strong><\/h3>\n

Od samih po\u010detaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o \u010demu po\u010detkom 3. stolje\u0107a svjedo\u010di Hipolit Rimski. \u010cetrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica<\/em> sv. Petra Aleksandrijskog gdje se odre\u0111uje da lapsi<\/em> (kr\u0161\u0107ani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore dr\u017ee jo\u0161 jednu \u010detrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.<\/p>\n

Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stolje\u0107a, a zapo\u010dinjalo je Prvom nedjeljom korizme.<\/p>\n

Od 6. stolje\u0107a po\u010detak korizme pomi\u010de se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs.<\/p>\n

Od kraja 11. stolje\u0107a pepeo se radi od maslinovih ili palminih gran\u010dica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo ozna\u010dava ozbiljnost i pokoru, \u010dime je obilje\u017eeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnu\u0107e. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica<\/em>. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kr\u0161\u0107anske inicijacije u Vazmenoj no\u0107i.<\/p>\n

4. TRAJANJE<\/strong><\/h3>\n

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Mise ve\u010dere Gospodnje kojom zapo\u010dinje Vazmeno trodnevlje, \u0161to potvr\u0111uju Op\u0107e uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru<\/em> (br. 28), te Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji<\/em> (br. 127.)<\/p>\n

U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.) liturgi\u010dari su htjeli dokinuti \u010cistu srijedu, pa bi tako korizma, kao \u0161to je to bilu o po\u010detcima, po\u010dinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izri\u010ditu \u017eelju pape Pavla VI. \u010cistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tuma\u010diti simboli\u010dki, a ne doslovno.<\/p>\n

Iako korizma zavr\u0161ava na Veliki \u010detvrtak, to ne zna\u010di kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budu\u0107i da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac \u010ditave liturgijske godine<\/em>.<\/p>\n

Spomenimo kako se \u010detrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:<\/p>\n

    \n
  • 40 dana trajao je op\u0107i potop (Post 7,14)<\/li>\n
  • 40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj\u00a0 (Izl 24,18)<\/li>\n
  • 40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Jo\u0161 3,4)<\/li>\n
  • 40 dana i\u0161ao je Ilija prema brdu Horebu\u00a0 (1 Kr 19,8)<\/li>\n
  • 40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)<\/li>\n
  • 40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)<\/li>\n
  • 40 dana nakon uskrsnu\u0107a Isus je uza\u0161ao na nebo (Dj 1,6-11)<\/li>\n<\/ul>\n

    5. KORIZMENE NEDJELJE<\/strong><\/h3>\n

    Korizma broji \u0161est korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:<\/p>\n

      \n
    1. \u010cista\u00a0\u2013 jer dolazi odmah iza \u010ciste srijede (Pepelnice).<\/li>\n
    2. Pa\u010dista \u2013 ili pra\u010dista, odnosno jo\u0161 \u010di\u0161\u0107a od prve koja se naziva \u010cista<\/li>\n
    3. Bezimena\u00a0\u2013 jer joj se nije davalo ime iz po\u0161tovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj<\/li>\n
    4. Sredoposna\u00a0\u2013 jer je na polovici korizmenog posta.<\/li>\n
    5. Gluha\u00a0\u2013 jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se kri\u017eevi kako bi crkveni prostor izgledao \u0161to jednostavnije, a sve poradi veli\u010dine svetih dana koji se bli\u017ee: muke, smrti i uskrsnu\u0107a Gospodinova.<\/li>\n
    6. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja\u00a0\u2013 liturgija Cvjetnice obilje\u017eena je \u010ditanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s gran\u010dicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk do\u010dekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje<\/em>.<\/li>\n<\/ol>\n

      U sveop\u0107oj Crkvi, \u010cetvrta korizmena nedjelja zove se Laetare<\/em> \u2013\u00a0Veseli se!,<\/em> prema rije\u010dima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kli\u010dite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove.<\/em> (Iz 66,10-11)<\/p>\n

      Korizmene nedjelje izuzete su od pokorni\u010dkog karaktera korizme (ne daju post na sebe), jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pe\u010dat uskrsnu\u0107a Gospodnjega u tjednom ritmu \u017eivota kr\u0161\u0107ana.<\/p>\n

      6. LITURGIJSKE PREPORUKE<\/strong><\/h3>\n

      Op\u0107a uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:<\/p>\n

      U vrijeme korizme zabranjuje se ure\u0161avanje oltara cvije\u0107em, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru.<\/em><\/p>\n

      U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopu\u0161ta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane.<\/em><\/p>\n

      Ljubi\u010dasta se boja uzima u doba do\u0161a\u0161\u0107a i korizme\u2026 <\/em><\/p>\n

      Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evan\u0111elja, nazna\u010den u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)<\/p>\n

      7. POST I NEMRS<\/strong><\/h3>\n

      U pokorni\u010dkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlu\u010duju se na post i\/ili nemrs. Podsjetimo stoga na zna\u010denje i smisao ove dvije pokorni\u010dke prakse.<\/p>\n

      Post za katolika zna\u010di uzeti samo jedan puni obrok u danu.<\/p>\n

      Nemrs zna\u010di redovito jesti (uobi\u010dajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.<\/p>\n

      Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su \u010cista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odri\u010de mesa.<\/p>\n

      Prema sada\u0161njoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navr\u0161ene 18. do zapo\u010dete 60. godine \u017eivota.<\/p>\n

      Zakon nemrsa obvezuje one koji su navr\u0161ili 14. godinu \u017eivota, osim ako je u petak svetkovina.<\/p>\n

      Posta su oslobo\u0111ene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave te\u0161kim fizi\u010dkim radom (prema potrebi).<\/p>\n

      Ukoliko se u vremenu korizme odlu\u010dimo na pokorni\u010dku praksu posta i\/ili nemrsa, imajmo na umu rije\u010di sv. Leona Velikog:<\/p>\n

      Prihvatimo, dakle, ovaj sve\u010dani post marljivom pobo\u017eno\u0161\u0107u i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdr\u017eavanjem od jela, \u0161to ga \u010desto savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego \u0161irokogrudnom plemenito\u0161\u0107u. Bit na\u0161eg posta nije u samom uzdr\u017eavanju od hrane i ne koristi uskra\u0107ivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdr\u017ei od pogrde. Bit \u0107emo ne bez razloga izlo\u017eeni kritikama nevjernika i na\u0161i \u0107e propusti naoru\u017eati jezike bezbo\u017enika protiv vjere, ako postimo, a na\u0161 se na\u010din \u017eivota ne sla\u017ee s \u010disto\u0107om savr\u0161enog posta.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom vremenu. 1. NAZIV Naziv korizma\u00a0dolazi od latinskog naziva\u00a0quadragesima (\u010detrdesetnica). Rije\u010d korizma (\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.). 2. SMISAO Smisao i sadr\u017eaj korizmenog vremena sa\u017eeto izra\u017eava Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji u kojem \u010ditamo: Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-788","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=788"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":789,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/788\/revisions\/789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}