{"id":2859,"date":"2024-07-06T19:19:43","date_gmt":"2024-07-06T18:19:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2859"},"modified":"2024-07-06T19:19:43","modified_gmt":"2024-07-06T18:19:43","slug":"lovre-monti-21-travnja-1835-9-travnja-1898","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2859","title":{"rendered":"LOVRE MONTI (21. travnja 1835. – 9. travnja 1898.)"},"content":{"rendered":"

LOVRE MONTI<\/p>\n

Nakon \u0161to je nadmo\u0107na turska vojska bez borbe, okupirala Knin (19.svibnja 1522. godine), najve\u0107i dio stanovni\u0161tva je pobjegao. Ostao je tek mali broj autohtonih Kninjana. Turska okupacija trajala je do 1688. godine, kada je mleta\u010dka vlast pokrenula vojnu kampanju u kojoj je oslobo\u0111en Knin. Tada su, uz raseljene Kninjane, u grad oko Svetog Spasa, doselile i neke mleta\u010dke obitelji. Izme\u0111u ostalih, u Knin je doselio Jakov Monti iz Bergama i njegova \u017eena Maria Passi, rodom iz Ancone. Vjen\u010dali su se u Kninu, 17. sije\u010dnja 1701. godine. Uslijedile su nove generacije \u017eenidbi i udaja s doma\u0107im stanovnicima.<\/p>\n

U pra\u0107enju obiteljskoga stabla obitelji Monti, doznajemo da je prabaka Lovre Montija bila iz roda Ivanovi\u0107 iz Knina. Baka po ocu je Banovac iz \u0160ibenika, a po majci \u0160imuni\u0107, tako\u0111er iz \u0160ibenika. Majka Lovre Montija je Kninjanka iz obitelji \u0160imi\u0107 \u2013 Proti\u0107.<\/p>\n

Zbog izoliranosti i lo\u0161ih putova, obitelj Monti je srasla s mentalitetom kninskog kraja po jeziku i po obi\u010dajima, iako je obitelj Monti nosila tituli plemi\u0107ke obitelji, a koja datira iz ranijih vremena, a potvr\u0111ena je u Skradinu, 1794. godine.<\/p>\n

Lovre Monti stariji (djed dr. Lovre Montija mla\u0111eg), bio je serdar Knina za vrijeme francuske uprave (1791.), a\u00a0 dolaskom austrijske uprave imenovan je op\u0107inskim na\u010delnikom Knina (1814. \u2013 1828.).<\/p>\n

Lovre Monti (ml.) rodio se 21. travnja 1835. godine u Kninu. Ni\u017eu \u0161kolu zavr\u0161io je u Kninu (\u010detiri razreda), \u0160ibeniku (vi\u0161a \u010detiri razreda) i Zagrebu (licej). Maturirao je s odli\u010dnom ocjenom u 17. godini \u017eivota.<\/p>\n

U Padovi je studirao pravo. Zanesen studentskim \u017eivotom, usvojio je liberalne poglede na \u017eivot. Gotovo da je i zaboravio hrvatski jezik. Osim Padove, studirao je u Gracu i Be\u010du. Za doktora prava promoviran je u Padovi, 30. kolovoza 1859. godine.<\/p>\n

Na povratku u rodni Knin, putovao je preko Trsta, Ljubljane i Zagreba. U Zagrebu je posjetio Narodni muzej. Narodni muzej je na nj ostavio sna\u017ean dojam koji \u0107e oblikovati njegov \u017eivot. Sam je napisao: \u201ekao jedini izbir od stvari koje se ti\u010du narodnosti-zastave, slike banova hrvatskih i drugih narodnih ljudi, to mi je najdra\u017ee bilo\u201c. Po povratku u Domovinu, zaposlio se u Splitu kao odvjetnik \u2013 pripravnik, a od 1862. kao odvjetnik u Kninu.<\/p>\n

\"\"Nakon pobjede nad Bachovim apsolutizmom u Dalmaciji se budila baklja slobode. U Splitu, uz Kostu Vojnovi\u0107a, isticali su se Lovro Monti, Vid Morpurgo i Duje Rendi\u0107 \u2013 Mio\u010devi\u0107. Narodna stranka tra\u017eila je da se u sve \u0161kole uvede hrvatski jezik. Nasuprot narodnjacima, u Splitu se okupio krug istomi\u0161ljenika zanesen talijanskom dominacijom i strogo se protive\u0107i uvo\u0111enju hrvatskog jezika, oko Antonija Bajamontija.<\/p>\n

Ova neslaganja i politi\u010dke borbe oblikovale su narodnja\u010dki duh\u00a0 u Damlaciji. Uz Mihu Klaji\u0107a, don Mihovila Pavlinovi\u0107a,Kostu Vojnovi\u0107a i druge, Lovre Monti je predvodnik narodnog preporoda.<\/p>\n

Kao mladi\u0107, u 25-tim godinama \u017eivota, s perom u ruci energi\u010dno je branio prava naroda. Istaknimo neke njegove \u010dlanke: \u201eRazmatranje o pripajanju Kraljevine Dalmacije Hrvatskoj i Slavoniji\u201c, \u201eO zadacima novinarstva u Dalmaciji\u201c, \u201e O budu\u0107im smjernicama obrazovne populacije u Dalmaciji\u201c i dr.<\/p>\n

Na jednom mjestu pi\u0161e, gotovo programski tekst narodnja\u010dke stranke: \u201e Zar je Dalmacija mogla odijeljena od svojih sestara (Hrvatske i Slavonije), izolirana i sku\u010dena na uski jezi\u010dac uz morsku obalu, da stvori svoju narodnu knji\u017eevnost, da formira svoju kulturu. Mnogo je ona u\u010dinila, za ono vrijeme i uz one uvjete, daju\u0107i slavenskoj knji\u017eevnosti Maruli\u0107a, Luci\u0107a, Hektorovi\u0107a, Zorani\u0107a, Ka\u010di\u0107a i tolike druge\u201c.<\/p>\n

Lovre Monti bio je jedan od osniva\u010da i usmjeritelja Narodne \u010ditaonice u Kninu. Podupirao je kulturnu i politi\u010dku suradnju Hrvata i Srba. Uz to je \u010dlan \u201eHrvatskog starinarskog dru\u0161tva\u201c. Ovo dru\u0161tvo se bavilo istra\u017eivanjem i skrbi za hrvatske arheolo\u0161ke spomenike i narodnu ba\u0161tinu. Pomagao je u postavi prvog muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Kninu, te je blisko i prijateljski sura\u0111ivao s fra Lujom Marunom.<\/p>\n

\"\"Nakon sloma Bachovog apsolutizma (1860.) vlasti nisu blagonaklono gledale na narodnjake. Prvih godina prista\u0161e narodne stranke bile su izlo\u017eene represijama. U ta turbulentna vremena u Kninu su postojale dvije politi\u010dke snage: narodnjaci i autonoma\u0161i. Narodnjaci su se zalagali za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, a autonoma\u0161i su htjeli autonomiji Dalmacije u okviru Austrijske monarhije.<\/p>\n

Za vrijeme prvih, propalih, izbora u Gradu Kninu (1865.), \u00a0na birali\u0161ta je iza\u0161lo cjelokupno pu\u010danstvo. Vlasti, vidjev\u0161i da \u0107e izgubiti vlast, vr\u0161ili su represiju nad bira\u010dima. Narod je ustao protiv \u017eandara sjekirama, vilama i kolcima. Rezultat ovoga doga\u0111aja bio je tragi\u010dan: tri seljaka su ubijena, a pet \u017eandara te\u0161ko ranjeno. Ovi izbori su dobili naziv \u201ekrvavi\u201c.<\/p>\n

Nakon nemilih doga\u0111aja i represije vlasti nad narodom, uhap\u0161en je Lovre Monti i jo\u0161 18 seljaka. Lovre je tada proveo 4 mjeseca u tamnici. Izbori su ponovljeni slijede\u0107e godine (13. o\u017eujka 1866.). Narodna stranka je pobijedila i Lovre Monti je izabran za ustavnog na\u010delnika Grada Knina. Pod njegovim vodstvom, Knin je postao najve\u0107a tvr\u0111ava Narodne stranke u Dalmaciji.<\/p>\n

U vremenu koje je slijedilo, ni\u0161ta nije bilo isto. Lovre Monti bio je u vi\u0161e mandata zastupnik u dalmatinskom saboru, kao i predstavnik Dalmacije u carskom vije\u0107u u Be\u010du. U to vrijeme zalagao se za gradnju \u017eeljezni\u010dke pruge do Splita, ili barem do Knina, tra\u017eio je odobrenje i sredstva za po\u0161umljavanje goletnih podru\u010dja, popravak postoje\u0107ih i gradnju novih cesta, bu\u0161enje bunara, isu\u0161ivanje mo\u010dvara, podizanje \u0161kola, bolnica\u2026 Na\u017ealost, samo su neki projekti realizirani.<\/p>\n

Zbog razmirica u narodnoj stranci, Lovro se htio povu\u0107i, ali na nagovor Ante \u0160upuka, na\u010delnika \u0160ibenika, ostao je u Carskom vije\u0107u u Be\u010du do 1882. godine. Tada se odri\u010de svih funkcija i povla\u010di iz politike. Dr. Lovre Monti umro je\u00a0 9. travnja 1898. od sr\u010danog udara.<\/p>\n

S vremenskim odmakom veliki ljudi postaju jo\u0161 ve\u0107i. Veli\u010dina Lovre Montija, uz spomenutu predanost narodnja\u010dkim idejama i rodnom Kninu, dobro se oslikava i u njegovoj ostav\u0161tini i dobrotvorstvu. Svoje imanje (oko 32 hektara) zvano \u201eGlavica\u201c, a danas \u201eMontijeva glavica\u201c (vrijedno 40 tisu\u0107a forinti), poklonio je pokrajini Dalmaciji s tim da tu bude \u201eosnovana i vazda uzdr\u017eavana prakti\u010dna poljodjelska \u0161kola\u201c.<\/p>\n

Nasljedstvo je prihvatila pokrajinska poljoprivredna \u0161kola u Splitu, koja je proradila 1907. godine. Uprava i u\u010denici ove \u0161kole na Montijevu imanju imali su prakti\u010dnu nastavu. Ista \u0161kola je vodila brigu o grobu dr. Lovre Montija. \u0160kola je postojala desetlje\u0107ima, ali je na\u017ealost, zamrla.<\/p>\n

Lovre Monti zadu\u017eio je Grad Knin i sve njegove stanovnike. On pripada dru\u0161tvu zaljubljenika u rodni grad Knin i Hrvatsku domovinu. Nadamo se da \u0107e, i u na\u0161e vrijeme, nadahnuti ovim \u201eVelikim \u010dovjekom\u201c mnogi slijediti njegov primjer.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

LOVRE MONTI Nakon \u0161to je nadmo\u0107na turska vojska bez borbe, okupirala Knin (19.svibnja 1522. godine), najve\u0107i dio stanovni\u0161tva je pobjegao. Ostao je tek mali broj autohtonih Kninjana. Turska okupacija trajala je do 1688. godine, kada je mleta\u010dka vlast pokrenula vojnu kampanju u kojoj je oslobo\u0111en Knin. Tada su, uz raseljene Kninjane, u grad oko Svetog Spasa, doselile i neke mleta\u010dke obitelji. Izme\u0111u ostalih, u Knin […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2847,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2859"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2859\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2860,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2859\/revisions\/2860"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}