{"id":2656,"date":"2024-10-14T12:32:37","date_gmt":"2024-10-14T11:32:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2656"},"modified":"2024-11-09T20:23:23","modified_gmt":"2024-11-09T19:23:23","slug":"prvi-hrvatski-svetac-sveti-nikola-tavelic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2656","title":{"rendered":"Prvi hrvatski svetac \u2013 sveti Nikola Taveli\u0107"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 u 14. stolje\u0107u fra Nikola Taveli\u0107 pru\u017eio je prijateljsku ruku islamskom svijetu.<\/span><\/h2>\n
\n
\n
\n
\n

O \u017eivotu svetog Nikole Taveli\u0107a ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemi\u0107ke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesni\u010dari zaklju\u010duju da se rodio oko 1340. godine. U franjeva\u010dki red\u00a0stupio je u rodnom \u0160ibeniku. Po zavr\u0161enom studiju i sve\u0107eni\u010dkom re\u0111enju poglavari Nikolu \u0161alju u Bosnu, gdje je u to vrijeme bilo ”mno\u0161tvo raskolnika i krivovjeraca”, kako nam potvr\u0111uju pisma pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vuk\u0161i\u0107ima, Hrvatini\u0107ima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. U Bosni je Nikola djelovao 12 godina, nakon \u010dega je otputovao u Svetu Zemlju.<\/p>\n

U samostanu na brdu Sionu, u Jeruzalemu, boravio je ”vi\u0161e godina”.\u00a0Uz Nikolu su bila jo\u0161 trojica njegove bra\u0107e. Franjevci su u Jeruzalemu bili du\u0161obri\u017enici za katolike u Svetoj Zemlji. K tome su nastojali obra\u0107ati i muslimane koji su zemljom vladali. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodo\u010dasnicima. Time se bavio i Nikola, a\u00a0 bio je neumoran u propovijedanju vjere. Nikolin zanos i odanost kr\u0161\u0107anstvu, kao i \u017ear propovijedanja Evan\u0111elja, bili su zaista izvanredni i pro\u017eimali su sav njegov \u017eivot i rad.<\/p>\n

Jasno i vjerodostojno svjedo\u010danstvo, koje je napisao o\u010devidac\u00a0i svjedok\u00a0njihova mu\u010deni\u0161tva, govori da su franjevci u Jeruzalemu bili ljudi veoma velike pobo\u017enosti i vodili su veoma krjepostan \u017eivot. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga reda, sa starje\u0161inama\u00a0najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A, njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onom\u00a0\u010dasu kad su odlu\u010dili otvoreno posvjedo\u010diti za Krista, javno propovijedati i tuma\u010diti Njegovo evan\u0111elje.<\/p>\n

Vo\u0111eni takvom odlukom, tj. da slu\u017ee dobru nevjernika, savjetovav\u0161i se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi po\u010dinili ne\u0161to \u0161to se protivi istini i du\u017enoj ljubavi prema svakom, oti\u0161li su k najve\u0107oj muslimanskoj, tzv. Omarovoj d\u017eamiji, a zatim do kadije, koji je vr\u0161io vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bilo je to 11. studenoga godine 1391. Slavio se blagdan Kurban-bajram, uz veliko sudjelovanje svijeta. U\u0161av\u0161i u kadijinu ku\u0107u, sasvim slobodno i smjelo govorili su o uzvi\u0161enom i spasonosnom Kristovu nauku.<\/p>\n

Svojim nastupom razljutili su kadiju, njegove vije\u0107nike i nazo\u010dne muslimane, tako da su sva \u010detvorica osu\u0111ena na smrt. Najprije su ih isprebijali, zatim bacili u tamnicu te tre\u0107i dan, 14. studenoga 1391., isjekli i tjelesa bacili u vatru. Detaljan izvje\u0161taj poslao je u Europu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je nazo\u010dio\u00a0izvr\u0161enju smrtne presude. On je s fra Martinom \u0160iben\u010daninom opisao njihovu mu\u010deni\u010dku smrt i izvje\u0161taje poslao u Vatikan, Leipzig, \u0160ibenik i drugamo.<\/p>\n

Ne zna se za njegov grob ni za\u00a0grobove njegove trojice bra\u0107e iz Francuske i Italije. Grobovi su ostali nepoznati, ali\u00a0imena su postala slavna. \u010cini se da je Nikoli\u00a0najdublja \u017eelja srca bila \u2013 umrijeti za Krista. Jednostavno umrijeti za Onoga koji je za njega umro. Takav je bio Nikola.<\/p>\n

Papa Lav XIII. proglasio ga je bla\u017eenim 1889., a papa Pavao VI. uzdigao ga je na \u010dast oltara i sve\u010dano uvrstio u popis svetaca Katoli\u010dke crkve\u00a021. lipnja 1970. Va\u017ean je kao prvi Hrvat kojega, kao svetca, slavi cijela Crkva.<\/p>\n

Duhovni vo\u0111a hrvatskog narodnog hodo\u010da\u0161\u0107a u Svetu Zemlju, zagreba\u010dki nadbiskup koadjutor,\u00a0kasnije kardinal, a sada bla\u017eeni Alojzije Stepinac, sve\u010dano je posvetio 25. srpnja\u00a01937. u kapeli Apostolske delegature, u Jeruzalemu, oltar\u00a0u \u010dast jeruzalemskom mu\u010deniku, bl. Nikoli Taveli\u0107u.<\/p>\n

Sv. Nikolu Taveli\u0107a prikazuje se s dugom sijedom bradom, u franjeva\u010dkom odijelu. Po tijelu i na \u010delu\u00a0o\u017eiljci su od mu\u010denja. Obi\u010dno je na slici na loma\u010di ili pokraj nje. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a naj\u010de\u0161\u0107e kao propovjednika.<\/p>\n

Kao relikvije sv. Nikole Taveli\u0107a u njegovu sveti\u0161tu, u \u0160ibeniku, pri samostanu franjevaca konventualaca sv. Frane, \u010duvaju se njegove sandale.<\/p>\n

Izvor: laudato.hr<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 u 14. stolje\u0107u fra Nikola Taveli\u0107 pru\u017eio je prijateljsku ruku islamskom svijetu. O \u017eivotu svetog Nikole Taveli\u0107a ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemi\u0107ke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesni\u010dari zaklju\u010duju da se rodio oko 1340. godine. U franjeva\u010dki red\u00a0stupio je u rodnom \u0160ibeniku. Po zavr\u0161enom studiju i sve\u0107eni\u010dkom re\u0111enju poglavari Nikolu \u0161alju u Bosnu, gdje je u to vrijeme bilo ”mno\u0161tvo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2657,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-2656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-liturgija-dana-nedjeljna-citanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2656"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2659,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2656\/revisions\/2659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}