Blagdan sv. Mihovila je 29. rujna. Ime Mihovil, u hebrejskom \u201cMikael\u201d, \u0161to zna\u010di \u201cTko je kao Bog\u201d.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.svetianteknin.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Mihovil-199x300.jpg\")
Sv. Mihovil, arhan\u0111eo je \u201cvojskovo\u0111a vojske nebeske\u201d, vo\u0111a i pobjednik u borbi protiv pobunjenih an\u0111ela. Branitelj apokalipti\u010dne \u017dene i pobjednik sedmoglavog apokalipti\u010dkog Zmaja (Otk 12, 1-9); prema liturgijskim tekstovima voditelj bla\u017eenih du\u0161a u raj, po starim ikonografskim predod\u017ebama vagatelj du\u0161a na posljednjem sudu.<\/p>\n
\u0160tovanje sv. Mihovila po\u010dinje na Istoku u IV. stolje\u0107u, a na zapadu potkraj V. stolje\u0107a, i to sa spiljom ukazanja i hodo\u010dasni\u010dkim sveti\u0161tem na Monte Garganu. Kult mu raste u Rimu nakon vi\u0111enja pape Grgura Velikog, koji je za vrijeme epidemije kuge ugledao arhan\u0111ela Mihovila nad Hadrijanovim mauzolejom (od tada prozvanim \u201cCastel Sant Angelo\u201d, tj. An\u0111eoska tvr\u0111ava).<\/p>\n
Na Zapadu se sv. Mihovil od IX. stolje\u0107a pojavljuje kao krilati an\u0111eo, odjeven u tuniku, s plamenim ma\u010dem ili s kopljem u ruci. Od visokog srednjeg vijeka prikazuje se u suvremenoj vojni\u010dkoj opremi: u oklopu, kacigi, sa \u0161titom i kopljem.<\/p>\n
Lik ili kapela sv. Mihovila u mnogim gradovima postavljeni su pred gradskim vratima ili nad njima, radi odbrane od zlih sila. Isto tako radi za\u0161tite lik sv. Mihovila \u010desto je postavljen i na vrh zvonika. Mnoge crkve na grobljima posve\u0107ene su sv. Mihovilu a to je u svezi s njegovom funkcijom vagatelja du\u0161a na posljednjem sudu i s funkcijom voditelja du\u0161a u raj.<\/p>\n
Ime Mihael, u hebrejskom \u2019Mi ka el\u2019, \u0161to zna\u010di: \u00bbTko je kao Bog?\u00ab spominje se u Svetom pismu pet puta.<\/p>\n
\u00bbKnez kraljevstva perzijskoga protivio mi se dvadeset i jedan dan, ali Mihael, jedan od prvih Knezova, do\u0111e mi u pomo\u0107\u00ab (Dn 10,13). Iz toga teksta slijedi da je Mihael jedan od vrhovnih poglavica, a koji pritje\u010de u pomo\u0107 proroku Danielu. U istoj glavi \u010ditamo: \u00bbNema nikoga tko bi se sa mnom protiv njih borio (kneza Perzije i kneza Gr\u010dke) osim Mihaela, Kneza va\u0161ega, moje potpore i moga okrilja\u00ab (Dn 10,21).<\/p>\n
\u00bbU ono \u0107e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji \u0161titi sinove tvog naroda\u00ab (Dn 12,1). Iz tog teksta proizlazi da Mihael kao vrhovna glava nebeske vojske brani pobo\u017ene \u017didove, koje progoni kralj Antioh IV. Epifan (175\u2013164).<\/p>\n
Najzna\u010dajniji je pak svetopisamski tekst o sv. Mihaelu iz Otkrivenja. \u00bbUto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim an\u0111elima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi an\u0111eli prihvati\u0161e borbu, ali je ne mogo\u0161e izdr\u017eati. I mjesta za njih vi\u0161e nije bilo u nebu. Bija\u0161e izba\u010den veliki Zmaj, stara Zmija, koja se zove \u0111avao \u2013 sotona, zavodnik cijeloga svijeta \u2013 bija\u0161e zba\u010den na zemlju i bijahu zba\u010deni s njime njegovi an\u0111eli\u00ab (Dn 12,7\u20139).<\/p>\n
I napokon peto mjesto, na kojem se izri\u010dito spominje Mihael, jest poslanica sv. Jude Tadeja. Ondje \u010ditamo: \u00bbNaprotiv, Mihael arkan\u0111eo, kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s \u0111avlom, nije se usudio izre\u0107i protiv njega uvredljivu osudu, nego je rekao: \u2019Neka bi ti Gospodin zapovjedio da u\u0161uti\u0161!\u2019\u00ab (9. redak).<\/p>\n
Imaju\u0107i u vidu te svetopisamske tekstove, ikonografija prikazuje sv. Mihaela kao ratnika u oklopu i s ma\u010dem u ruci. Crkva pak od najstarijih vremena gaji prema svetom Mihaelu naro\u010dito \u0161tovanje i duboku pobo\u017enost. Ona ga u borbi \u0161to se vodi protiv sila zla, a i vodit \u0107e se do konca vremena, promatra kao svoga mo\u0107nog za\u0161titnika, koji joj je svojom za\u0161titom trajno prisutan.<\/p>\n
Velikog arkan\u0111ela jednako \u017eivo \u0161tuje isto\u010dna i zapadna Crkva. Razni stale\u017ei \u0161tuju sv. Mihovila kao svoga za\u0161titnika, u Italiji je za\u0161titnik javne sigurnosti, a Pio XII. proglasio ga je za\u0161titnikom radiologa. Njema\u010dka ga tako\u0111er od davnine slavi kao svoga za\u0161titnika. Njegova se slika nalazila na bojnim zastavama ve\u0107 god. 955. u glasovitoj bitki protiv Mad\u017eara na Le\u0161kom polju kod Augsburga, kad je njema\u010dki car Oton I. Veliki pobijedio Mad\u017eare.<\/p>\n
Bogoslu\u017eje blagdana\u00a0 veoma zorno isti\u010de trostruku djelatnost sv. Mihaela u slu\u017ebi Crkve. On je borac, molitelj i pratilac. Kao borac neka nam poma\u017ee u borbi koju svatko od nas mora stalno protiv zla u sebi i oko sebe voditi! Kao molitelj nek nas zagovara i na\u0161e molitve poput miomirisnog kada prinosi Gospodinu, a kao pratilac neka nas prati na na\u0161im \u017eivotnim putovima!<\/p>\n
Drevni Kre\u0161imirov grad \u0160ibenik kroz svoju dugu, burnu pro\u0161lost, od najranijeg postanka pa sve do dana\u0161njih dana posebice je \u0161tovao nebeskog arhan\u0111ela sv. Mihovila. Vjeruju\u0107i u njegovu pomo\u0107 i snagu \u0160iben\u010dani su ga izabrali za svog za\u0161titnika i njegov lik, kao simbol snage i pobjede, uvrstili u gradski grb i pe\u010dat.<\/p>\n
Spomen sv. Mihovila na \u0161ibenskom podru\u010dju nalazi se i prije prve povijesne pojave grada za vrijeme hrvatskog kralja Petra Kre\u0161imira IV.<\/p>\n
Naime, kod crkve Sv. Lovre u Donjem polju prona\u0111en je kameni fragment sa spomenom imena sv. Mihovila, koji datira u IX. stolje\u0107e, \u0161to zna\u010di da se vrlo rano \u010dastio na podru\u010dju koje je kasnije pripadalo \u0160ibenskoj biskupiji.<\/p>\n
Najranije postojanje grada \u0160ibenika vezano je za svetkovanje sv. Mihovila. \u010cak je i prvi sakralni spomenik grada, sagra\u0111en u jezgri starog \u0160ibenika, u castrumu \u2013 tvr\u0111avi bio posve\u0107en sv. Mihovilu. Crkva je u tvr\u0111avi postojala do XIX. stolje\u0107a kada ju je austrijska vojska sru\u0161ila. Prema njoj se i sama tvr\u0111ava po\u010dela s vremenom nazivati tvr\u0111avom sv. Mihovila. Uz tvr\u0111avu, \u0160iben\u010dani su i u samom gradu podigli crkvicu, ispred dana\u0161nje crkve sv. Frane, koju su tako\u0111er posvetili nebeskom arhan\u0111elu.<\/p>\n
Pored \u0160ibenika i cijela \u0161ibenska biskupija koja je tako\u0111er uzela sv. Mihovila za svog za\u0161titnika, slavila je i \u0161tovala svetog an\u0111ela. Tako je njemu u \u010dast podignuta crkva u Murteru gdje je postojala i bratov\u0161tina sv. Mihovila, zatim crkva u Raslini, Kijevu, Mitlu, Vr\u0161inama kod Dubrave, Pokrovniku, Oklaju i Li\u0161anima.<\/p>\n
Blagdan sv. Mihovila stolje\u0107ima se proslavljao na najsve\u010daniji na\u010din u \u0160ibeniku. Mnogi va\u017eni doga\u0111aji za grad vezivali su se upravo za dan njegovog za\u0161titnika.<\/p>\n
U ispravi iz 1252. kojom \u0160iben\u010dani priznaju jurisdikciju trogirskog biskupa, spominje se da vjernici na blagdan sv. Mihovila donose kruh, novac i svije\u0107e koje popola dijeli biskup i \u0161ibensko sve\u0107enstvo, a vino koje se donosilo za ve\u010dernju sv. Mihovila uzimao je biskup i njime po\u010dastio \u0160iben\u010dane.<\/p>\n
O sve\u010danostima u \u0160ibeniku za blagdan sv. Mihovila, dana 29. rujna govori i poznati \u0161ibenski humanisti\u010dki pjesnik Juraj \u0160i\u017egori\u0107 koji spominje da se toga dana odr\u017eavaju molitve, plemstvo i obrtnici svecu u \u010dast donose vo\u0161tanice, a u skup\u0161tini se zboru Senata pridru\u017euje jedan pu\u010danin. Plemi\u0107ko vije\u0107e \u0160ibenika upravo na dan sv. Mihovila 29. rujna 1607. donosi odluku o tiskanju Statuta grada \u0160ibenika. Bio je obi\u010daj i da se za blagdan sv. Mihovila pusti iz zatvora po jedan zatvorenik.<\/p>\n
\u0160ibenik je usporedo s ostalim dalmatinskim gradovima kroz XIII. stolje\u0107e po\u010deo upotrebljavati svoj heraldi\u010dki znak u koji je smjestio lik gradskog za\u0161titnika sv. Mihovila.<\/p>\n
Izra\u0111uju\u0107i grb naj\u010de\u0161\u0107e u kamenu postavljali su ga na vidljiva i istaknuta mjesta nastoje\u0107i izme\u0111u ostalog i njima demonstrirati svoju komunalnu autonomiju, koju su u nestalnim vremenima srednjeg vijeka morali uvijek ponovno potvr\u0111ivati i braniti.<\/p>\n
Gradski grb s prikazom sv. Mihovila bio je u upotrebi sve do godine 1926., kada je odlukom Ministarstva policije zabranjena upotreba svih op\u0107inskih i pokrajinskih grbova i pe\u010data. Kada je zabrana ukinuta, krajem 1939. godine ponovno se rabi op\u0107inski grb s likom sv. Mihovila.<\/p>\n
Pored gradskog grba lik sv. Mihovila nalazio se i na pe\u010datu \u0161ibenske op\u0107ine, jer je bio obi\u010daj, da se isti lik ili motiv, koji se upotrebljavao na grbu upotrijebi i na pe\u010datu. Lik sv. Mihovila kao za\u0161titnika grada postavljao se naj\u010de\u0161\u0107e na fortifikacijskim objektima \u2013 zidinama, kulama i gradskim vratima, te na javnim objektima i crkvama,<\/p>\n
Najvi\u0161e kamenih grbova grada sa\u010duvalo se iz XV. stolje\u0107a, iz vremena kada se u \u0160ibeniku zahvaljuju\u0107i djelatnosti Jurja Dalmatinca najintenzivnije gradilo.<\/p>\n
Na gradskim vratima Kne\u017eeve pala\u010de ugra\u0111ena je plo\u010da s grbom grada. I na Biskupskoj pala\u010di, pored Kne\u017eeve, isticao se lik gradskog patrona. Na njezinom zapadnom zidu s dvori\u0161ne strane, iznad velike goti\u010dke trifore, u visokom reljefu, na poligonalnoj bazi ukra\u0161enoj \u017eivim goti\u010dkim li\u0161\u0107em uspravno stoji svetac u potpunom oklopu gaze\u0107i zmaja.<\/p>\n
Na ku\u0107i uz more, u gradskom predjelu Dolac, uzidan je gradski grb koji se izvorno nalazio na Gradskim bedemima, ispod kojeg je plo\u010da s natpisom na latinskom jeziku: \u201cNon me deferidunt subrectare ad sidera turreslnec mare quod nostrum cingit utrinque latuslme damini tutela melquam cernis in isto\/ marmore securam tempus in omnefacit\u201d, \u0161to u prijevodu zna\u010di: \u201cMene ne \u0161tite ni visoke zidine ni more\/koje me s obje strane okru\u017euje, mene \u010dini sigurnim u svako doba\/za\u0161tita moga gospodara \u010diju sliku uklesanu\/vidi\u0161 u ovom mramoru\u201d.<\/p>\n
Kroz duga stolje\u0107a \u0160ibenika sv. Mihovil okupljao je, \u0161titio, i nadahnjivao \u0160iben\u010dane, stvaraju\u0107i osje\u0107aj zajedni\u0161tva grada pod njegovom \u010dvrstom za\u0161titom.<\/p>\n
I doga\u0111aji u Domovinskom ratu, kada se \u0160ibenik zasigurno zagovorom svetog za\u0161titnika uspio oduprijeti neprijatelju, dokaz su da grad podno \u0160ubi\u0107evca stoji pod sna\u017enim okriljem patrona \u2013 sv. Mihovila.<\/p>\n
Danas je svetkovina svetog Mihovila dan grada \u0160ibenika. Posebnost tog dana je sve\u010dano misno slavlje i velebna procesija koji okupe svake godine velik broj vjernika iz svih dijelova \u0160ibenske biskupije.<\/p>\n
Sveti Mihovile Arkan\u0111ele,
\nbrani nas u boju;
\nprotiv pakosti i zasjedama \u0111avolskih budi nam zaklon.
\nNeka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo:
\nTi, vojvodo vojske nebeske,
\nSotonu i druge duhove zlobne,
\nkoji svijetom obilaze na propast du\u0161a,
\nBo\u017eanskom krepo\u0161\u0107u i jako\u0161\u0107u u pakao strovali.
\nAmen.<\/p>\n
papa Leon XIII.<\/p>\n