{"id":260,"date":"2019-09-21T07:22:02","date_gmt":"2019-09-21T06:22:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=260"},"modified":"2019-09-21T21:58:54","modified_gmt":"2019-09-21T20:58:54","slug":"najpopularnija-pjesma-u-cast-sv-ante","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=260","title":{"rendered":"Najpopularnija pjesma u \u010dast sv. Ante"},"content":{"rendered":"

\"\"Ak\u2019<\/em> od Ante tra\u017ei\u0161 \u010dudo\u2026<\/p>\n

(Si quaeris miracula …)<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. UVODNE NAPOMENE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Malo je pjesama koje su imale tako buran i lepr\u0161av \u017eivot \u2013 nije to preuzetno re\u0107i \u2013 kao \u0161to je pjesma \u00abSi quaeris miracula\u00bb<\/em>, spjevana u \u010dast sv. Antuna Padovanskoga. Kroz vi\u0161e od sedam stolje\u0107a do\u017eivjela je neizmjerno izdanje, puno puta uglazbljena, prevo\u0111ena na mnoge europske i izvaneuropske jezike, moljena i pjevana ne samo kao liturgijski tekst u sva tri franjeva\u010dka reda, nego i u izvanliturgijskoj i pu\u010dkoj pobo\u017eno\u00adsti, a u nekim franjeva\u010dkim provincijama \u010dak se je molila svaki dan i to po dva puta. Molili su je pape i kardinali, biskupi i sve\u0107enici, redovnici i redovnice i pobo\u017eni vjernici. Molili su je carevi i kraljevi, velika\u0161i i pu\u010dani, intelektualci i nepis\u00admeni, u\u010deni i neuki, gra\u0111ani i seljaci, bogati i siroma\u0161ni, stari i mladi. Molili su je i pjevali za\u00adjedno u crkvi, ili pojedina\u010dno u ku\u0107i, na polju ili u gradu, na kopnu i na moru, na radu i na odmoru, u \u017ealosnim i radosnim trenucima. Stoga \u0107e biti vrlo zanimljivo iznijeti njezin postanak i upotrebu, prijevode i izdanja na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. TVORAC TEKSTA I NAPJEVA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      Opravdano se treba zapitati, \u0161to je i otkuda je ta pjesma, koja je njezina \u010dudesna mo\u0107, za\u0161to se zavukla i tako duboko ukorijenila u milijunima ljudskih srdaca? Doista, ta \u010dudesna pjesmica izaziva i postavlja brojna vrlo zanimljiva i oz\u00adbiljna pitanja. Moglo bi se opravdano ustvrditi da bi trebao jedan cijeli znanstveni skup, pravi simpozij, koji bi odgovorio na pitanja vezana uz tu dra\u017eesnu pjesmicu.<\/p>\n

      Mo\u017eda \u0107e se \u010ditatelj ovih redaka razo\u010dara\u00adti, kada vidi da \u0107e u ovom \u010dlanku na\u0107i odgovor samo na neka pitanja, a druga \u0107e biti samo dotaknuta, ili \u0107e na njih biti samo upozoreno.<\/p>\n

      Pjesmica je spjevana na latinskom jeziku<\/em>. Ima dvije kitice, pripjev i zavr\u0161nu liturgijsku dok\u00adsologiju (Slava Ocu). Spjevao ju je i uglazbio fra Julijan iz Speyera <\/em>(+ u Parizu oko 1250.). Neki su ga nazivali Teutonac. Prije nego je postao franjevcem bio je zborovo\u0111a na dvoru francusk\u00adoga kralja Ljudevita VIII. Oko 1225. stupio je u franjeva\u010dki samostan u Parizu i u njemu tako\u0111er bio zborovo\u0111a, odnosno \u00abmagister chori\u00bb<\/em>. Autor je rimovanih \u010dasoslova (oficija) za blagdane sv. oca Franje Asi\u0161koga, sv. Ante Padovanskoga <\/em>i sv. Klare Asi\u0161ke. <\/em>Franjin je nastao prije 1235. i vi\u0161e je epski. Napjev je komponirao fra Julijan. Antin je \u010dasoslov vi\u0161e lirski i nastao je svakako prije 1239., a po op\u0107em sudu izvanredno je lijep. Osim toga napisao je i \u017eivotopis sv. Franje<\/em>, vjerno se dr\u017ee\u0107i teksta fra Tome \u010celanskoga. Smatra se da je on napisao i poznati spis \u00abLegenda An\u00adtoniana\u00bb. <\/em><\/p>\n

      U kasnijim vremenima mnogi su se u njegove \u010dasoslove ugledali, pa su \u010dak pod njegove note unosili nove tekstove. O njemu i njegovim djelima, posebno o liturgijskom glaz\u00adbenom djelovanju, postoji obilna literatura. Ina\u010de ga franjeva\u010dki red slavi kao bla\u017eenika<\/em>, iako nije slu\u017ebeno od Crkve beatificiran.<\/p>\n

      Potrebno je upozoriti da su se fra Juli\u00adjanovi tekstovi i melodije \u010dasoslova na blagdane sv. o. Franje i sv. Ante molili i pjevali kroz duga stolje\u0107a u cijelome franjeva\u010dkom redu. Tek su 1731. franjevci konventualci uveli nove tekstove, a 1771. te su tekstove prihvatili i kapucini. Fra Bonaventura Gazzol iz Placencije, kasnije bisk\u00adup i kardinal, 1975. priredio je nove tekstove, za koje suvremeni kriti\u010dar tvrdi da su \u00abarte logine inferior antiquo\u00bb. <\/em>Dakle, puno manje umjetni\u010dke vrijednosti od onih fra Julijanovih.<\/p>\n

      Fra Julijanovi tekstovi bili su u \u010dasoslovu franjevaca (OFM) sve do 1973., kada su uvedeni novi. Opravdano je ustvrditi da su prire\u0111iva\u010di tih tekstova lo\u0161e shvatili liturgijsku reformu, koju je proveo II. vatikanski sabor, sru\u0161ili su divno tek\u00adstovno i glazbeno fra Julijanovo djelo, nametnuli nam dvostruko siroma\u0161niji predlo\u017eak \u2013 siroma\u0161ni\u00adji i tekstovno i glazbeno. Sasvim je, naime, jasno da je Julijanova melodija ba\u010dena u arhiv, a u vrijednosti tekstova se svatko mo\u017ee sam uvjer\u00aditi. Stoga neka bude dopu\u0161teno re\u0107i \u2013 sit venja verbo <\/em>\u2013 kada bi netko predivnu baroknu kapelu Majke Bo\u017eje Snje\u017ene u Belcu (1974.) Sru\u0161io i na njezinu mjestu podigao \u00abnovo\u00bb betonsko zdanje, zar bi to \u00abnovo\u00bb bilo bolje i ljep\u0161e? Kome i \u010demu bi to ru\u0161enje staroga i gradnja novoga slu\u017eilo? Cui bono? No, o tome problemu bi trebalo progovoriti u nekoj drugoj prigodi. Ipak treba po\u017ealiti \u0161to su nas li\u0161ili fra Julijanova velikoga i divnoga djela.<\/p>\n

      Dakle, tvorac teksta i melodije je bl. Julijan iz Speyera. Neki su mu osporavali autorstvo, pa se naj\u010de\u0161\u0107e spominjalo sv. Bonaventuru. Vjero\u00adjatno je ta zabuna nastala, jer je sv. Bonaventura spjevao onu poznatu pohvalnicu jeziku sv. Ante \u00abO lingua benedicta \u2013 O blagoslovljen jezi\u010de.\u00bb <\/em><\/p>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. SUDBINA PJESME<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        \"\"Fra Julijan je spjevao \u00abSi quaeris\u00bb <\/em>ne \u017eele\u0107i stvoriti neku novu pjesmu, kako je ve\u0107 re\u010deno, nego je to samo mali djeli\u0107 velike kompozicije \u2013 oficija<\/em>, tj. \u010dasoslova na blagdan sv. Ante (13. lipnja). \u00abSi quaeris\u00bb <\/em>je zapravo samo responzorij i versikul iza druge lekcije tre\u0107ega nokturna. Mo\u017e\u00adda je ovdje potrebno upozoriti da se je nekada\u0161nji \u00abMatutin\u00bb <\/em>(sada\u0161nja \u00abSlu\u017eba \u010ditanja\u00bb<\/em>) sastojao od uvodnoga psalma i himna s tri nokturna, a svaki je nokturno imao po tri psalma i tri lekcije sa svojim responzorijima. Nakon devete lekcije nije bilo responzorija, nego se pjevao \u00abTe Deum\u00bb.<\/p>\n

        Dakle, \u00abSi quaeris\u00bb <\/em>je responzorij nakon osme lekcije. Prva \u010detiri stiha (do zvjezdice) zapravo su prva kitica<\/em>. Od zvjezdice je druga kitica. <\/em>Versikul su daljnja \u010detiri stiha, i to je tre\u0107a kitica<\/em>. Nakon nje se ponavlja druga kitica i tako ona postaje pripjev. <\/em>Na kraju se dodaje liturgijs\u00adka doksikologija <\/em>\u00abGloria Patri\u00bb i ponovno druga kitica, odnosno pripjev.<\/p>\n

        Evo izvornog latinskog teksta:<\/p>\n

        Tu se pjesmu kao rasponzorij recitiralo ili pje\u00advalo na Matutinu na blagdan sv. Ante kroz duga stolje\u0107a. Bila je liturgijska, tj. slu\u017ebena molitva Crkve, odnosno franjeva\u010dkog reda.<\/p>\n

        Sigurno su pojedini pobo\u017eni fratri (a kasni\u00adje i drugi vjernici), \u0161tovatelji sv. Ante, u svojim pri\u00advatnim pobo\u017enostima \u010desto molili taj resporizorij. Tako je on iz slu\u017ebe liturgijske uporabe pre\u0161ao u privatnu i pu\u010dku pobo\u017enost. <\/em>Time po\u010dinje njego\u00advo novo i vrlo dugo putovanje, koje \u0107e ga kroz proteklih gotovo osam stolje\u0107a dovesti do neizm\u00adjernoga broja Antinih \u0161tovatelja, do prijevoda na mnoge jezike, a i mnogi su se glazbenici oku\u0161ali stvaraju\u0107i nove napjeve za taj za\u010du\u0111uju\u0107i tekst.<\/p>\n

        Kako se u toj pjesmici nalazi 13 problema<\/em>, muka ili nesre\u0107a, vjernici su je po\u010deli moliti u raznim potrebama. A kako je blagdan sv. Ante 13. lipnja <\/em>\u2013 dan njegove bla\u017eene smrti, koji je 1231. bio utorak <\/em>\u2013 uskoro se razvila tzv. \u00abPobo\u017enost 13 utoraka sv. Ante\u00bb<\/em>, pa se pjesma pjevala ili molila svakoga utorka.<\/p>\n

        Responzorij se s vremenom toliko osamo\u00adstalio, da su ga svi smatrali ne vi\u0161e liturgijskim tekstom (responzorijem), nego samostalnom pjesmom<\/em>, \u010dak obi\u010dnom pu\u010dkom popijevkom, \u0161to potvr\u0111uju i na\u0161i hrvatski nazivi za \u00abSi quaeris\u00bb <\/em><\/p>\n

         <\/p>\n

          \n
        1. HRVATSKI PRIJEVODI<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          Kako je ve\u0107 re\u010deno, pjesma \u00abSi quaeris\u00bb<\/em>, najprije na latinskom originalu, a kasnije u prije\u00advodu na narodne jezike, u\u0161la je preko franjevaca i u kr\u0161\u0107anski puk. Koliko se latinski sve vi\u0161e gubio iz javne upotrebe i koliko su \u017eivi narodni jezici prevladavali ne samo u javnom \u017eivotu europskih naroda, nego i u Crkvi, toliko se osje\u0107ala i potreba da se \u00abSi quaeris\u00bb <\/em>prevede na narodu razumljivi jezik.<\/p>\n

          Pjesmica je prevedena najprije na sve europske jezike, a onda i izvaneuropske. Na na\u0161emu hrvatskom jeziku ima preko 20 (dvade\u00adset) raznih prijevoda i parafraza. Koliko je pozna\u00adto, najstariji je prijevod onaj iz 1979. godine<\/em>. Dakle, star je 623 godine! Ne zna se tko ga je preveo s latinskoga na hrvatski.<\/p>\n

           <\/p>\n

          Ak\u2019 od Ante tra\u017ei\u0161 \u010duda: <\/em><\/p>\n

          Bol, smrt, tugu on ustavlja, <\/em><\/p>\n

          Napastnika goni huda, <\/em><\/p>\n

          Bolne kripi i ozdravlja.<\/em><\/p>\n

          \u00a0<\/em><\/p>\n

          Mora i kopna svaka sila <\/em><\/p>\n

          Mo\u0107 njegove slu\u0161a vlasti: <\/em><\/p>\n

          Stvari, \u017eivot, uda \u010dila, <\/em><\/p>\n

          On izbavlja od propasti. <\/em><\/p>\n

           <\/p>\n

          Od pogibli koje spasi <\/em><\/p>\n

          Od zla svaki sa\u010duvani, <\/em><\/p>\n

          Kako haran njega glasi, <\/em><\/p>\n

          Neka ka\u017eu Paduani. <\/em><\/p>\n

           <\/p>\n

          Mora i kopna svaka sila <\/em><\/p>\n

          Mo\u0107 njegove slu\u0161a vlasti: <\/em><\/p>\n

          Stvari, \u017eivot, uda \u010dila, <\/em><\/p>\n

          On izbavlja od propasti. <\/em><\/p>\n

           <\/p>\n

          Uvik slavno hvaljen budi <\/em><\/p>\n

          U tri sobstva Bog jedini, <\/em><\/p>\n

          Koji taka na spas ljudi <\/em><\/p>\n

          Po Antunu \u010duda \u010dini. <\/em><\/p>\n

           <\/p>\n

          Mora i kopna svaka sila <\/em><\/p>\n

          Mo\u0107 njegove slu\u0161a vlasti: <\/em><\/p>\n

          Stvari, \u017eivot, uda \u010dila, <\/em><\/p>\n

          On izbavlja od propasti. <\/em><\/p>\n

           <\/p>\n

            \n
          1. varijanta prijevoda <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            Ako \u010dudo tra\u017ei\u0161, gle, <\/em><\/p>\n

            Smrt i bludnja, nevolje, <\/em><\/p>\n

            \u0111avao, guba bjegaju, <\/em><\/p>\n

            zdrave bolesnici! <\/em><\/p>\n

             <\/p>\n

            More, ropstvo bla\u017ei se, <\/em><\/p>\n

            uda, stvari pripale. <\/em><\/p>\n

            Mole i dobivaju <\/em><\/p>\n

            mladi pa i starci! <\/em><\/p>\n

             <\/p>\n

            I\u0161\u010dezava pogibelj, <\/em><\/p>\n

            prestaju i potrebe, <\/em><\/p>\n

            neka pri\u010da, tko to zna <\/em><\/p>\n

            ko i Paduanci! <\/em><\/p>\n

             <\/p>\n

            More, ropstvo bla\u017ei se, <\/em><\/p>\n

            uda, stvari pripale. <\/em><\/p>\n

            Mole i dobivaju <\/em><\/p>\n

            mladi pa i starci! <\/em><\/p>\n

             <\/p>\n

            Slava Ocu Vi\u0161njemu <\/em><\/p>\n

            i s njim Sinu njegovu, <\/em><\/p>\n

            ko i Duhu Svetomu <\/em><\/p>\n

            Sad i sve vijeke. <\/em><\/p>\n

             <\/p>\n

            More, ropstvo bla\u017ei se, <\/em><\/p>\n

            uda, stvari pripale. <\/em><\/p>\n

            Mole i dobivaju <\/em><\/p>\n

            mladi pa i starci! <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Ak\u2019 od Ante tra\u017ei\u0161 \u010dudo\u2026 (Si quaeris miracula …)   UVODNE NAPOMENE Malo je pjesama koje su imale tako buran i lepr\u0161av \u017eivot \u2013 nije to preuzetno re\u0107i \u2013 kao \u0161to je pjesma \u00abSi quaeris miracula\u00bb, spjevana u \u010dast sv. Antuna Padovanskoga. Kroz vi\u0161e od sedam stolje\u0107a do\u017eivjela je neizmjerno izdanje, puno puta uglazbljena, prevo\u0111ena na mnoge europske i izvaneuropske jezike, moljena i pjevana ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":262,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[14,11],"tags":[],"class_list":["post-260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-franjevastvo","category-molitva-i-pjesma"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":263,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/260\/revisions\/263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}