{"id":243,"date":"2024-08-30T20:55:47","date_gmt":"2024-08-30T19:55:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=243"},"modified":"2025-01-14T18:35:41","modified_gmt":"2025-01-14T17:35:41","slug":"kako-je-fra-lujo-marun-nasao-nasu-gospu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=243","title":{"rendered":"Kako je fra Lujo Marun na\u0161ao Na\u0161u Gospu"},"content":{"rendered":"

Izvadak iz knjige: Fra Karlo Juri\u0161i\u0107, \u201eFra Lujo Marun osniva\u010d starohrvatske arheologije\u201c, Split, 1979.<\/p>\n

Ime Biskupija smje\u0161teno je na oko 7 km jugoisti\u010dno od Knina. Ime joj je vezano za stolno mjesto hrvatske biskupije. Tu je Marun 1886. po\u010deo prva sustavna, iako nestru\u010dna, iskapanja, koja su odmah dala odli\u010dne rezultate. Kopao je na vi\u0161e razli\u010ditih mjesta, \u010diji je broj unaprijed odre\u0111ivao iz literature poznati toponim \u201ePet crkava\u2026 u mjestu ilirskim jezikom nazvana Kosovo\u201c. To su: Crkvina, Stupovi, Lopu\u0161ka glavica, Bukorovi\u0107a podvornica i Sv. Trojica. A svih pet polo\u017eaja stoje na samo jednom kilometru du\u017eine.<\/p>\n

\"\"Crkvina, koja se dijeli na Veliku i Malu Crkvinu, jest mjesto u Biskupiji, na kojem je ve\u0107 od starohrvatskih vremena pa do na\u0161ih dana bilo katoli\u010dko groblje. Na tome je poznatom arheolo\u0161kom lokalitetu ve\u0107 oko 1880. kanio kopati Marunov pred\u0161asnik, kninski \u017eupnik fra Dane Klaric (1877. \u2014 1883.), ali ga je u tome sprije\u010dio otpor praznovjernih seljaka. Kona\u010dno je Marun uspio smiriti seljake pod izlikom, da \u0107e ograditi groblje i u njemu sagraditi grobnu crkvicu sv. Luke. Tako je 7. sije\u010dnja 1886. na Crkvini po\u010deo uspje\u0161na iskapanja, koja je sam smatrao \u201epo\u010detkom ozbiljnijega djelovanja o hrvatskim starinama\u201c.<\/p>\n

Marun je u razdoblju 1886. \u2014 1908. na Crkvini vr\u0161io iskapanja u nekih dvadesetak navrata. Kroz prvih pet godina (1886.\u20141891.) tu je on istra\u017eio ne\u0161to vi\u0161e od 50% povr\u0161ine groblja, i to na dubinama 1\u20145 m, izvadio 11.900 m3 materijala. Kroz to je vrijeme u 205 radnih dana ulo\u017eio 3.471 nadnicu i potro\u0161io 2.256 forinti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nalaz je na Crkvini u Biskupiji bio neobi\u010dno bogat arheolo\u0161kim spomenicima s podru\u010dja graditeljstva, kiparstva, epigrafike, kovanih i drugih predmeta. Crkvina je, npr. dala \u201evi\u0161e dekoriranih ulomaka kamenog namje\u0161taja nego bilo koje nalazi\u0161te u Hrvatskoj\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

U prvom redu tu je Maiun otkrio trobrodnu baziliku (32,65 X 13,25 m), koja je sa zapadne strane imala zvonik i trijem, a sa sjeverne vi\u0161e zgrada, sto su sa\u010dinjavale samostan uz crkvu. U srednjem brodu bazilike nai\u0161ao je na temelje crkvice sv. Luke iz doba turske vladavine.<\/p>\n

\"\"Od plasti\u010dnih spomenika isti\u010demo dva va\u017enija. To je trokutni zabat oltarne pregrade s reljefom Bogorodice, koji je 14. svibnja 1892<\/strong>. Marun na\u0161ao u jednom grobu na Crkvini kao spolij. Taj je reljef \u201estroge ljepote\u201c objavio F. Radi\u0107 na po\u010detku prvoga broja SP. To je danas op\u0107e poznati starohrvatski \u201eGospin pralik\u201c iz druge polovice 11. st., koji je, nakon kasnije rekonstrukcije, odjeven u srebrno-zlatnu kopiju, bio sredi\u0161te veli\u010danstvene proslave tisu\u0107ite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene 1976. u Solinu, te kao \u201eGospa velikoga zavjeta obilazi hrvatske katoli\u010dke crkve \u0161irom domovine.<\/p>\n

Drugi va\u017eniji spomenik, \u0161to ga je Marun 9. svibnja 1891. na\u0161ao na Crkvini zajedno sa simbolima evan\u0111elista i dijelom drugoga lika Gospina s djetetom, jest lik hrvatskoga vojnog dostojanstvenika, \u0161to je sve Gunja\u010di nakon revizije 1950. uspjelo rekonstruirati u tranzenu sa sedam razli\u010ditih likova, koji su obra\u0111eni s obadvije prozorske strane.<\/p>\n

Od \u010detrdesetak ulomaka s natpisima spominjemo va\u017enije: dio kamene grede s krnjim natpisom MARiaE. NEC. Non. ET SanCTI. STEFani Martyris; tegurij s fragmentarnim tekstom DVX GLOriosus, zatim ulomke sa slovima TIS OBRVCT. SED NVNC AVTEM, sto su neki bez ja\u010dih dokaza povezivali s knezom Zdeslavom (+ 879.) i na\u010dinom njegove smrti.<\/p>\n

Na temelju gore navedenoga natpisa MARiaE ..,, kao i nekoliko sa\u010duvanih slova na spomenutom Gospinu praliku (SALVe reGINA Salve ViRGO) s pravom se zaklju\u010duje, da je navedena bazilika na Crkvini istovjetna s crkvom sv. Marije na Kosovu, koja se spominje u drugim vrelima.<\/p>\n

\"\"U mno\u0161tvu grobova, ‘koje je na Crkvini pretra\u017eio, Marun je na\u0161ao \u010ditavu zbirku grobnih priloga, od kojih se naro\u010dito isti\u010du razli\u010diti kovinski predmeti: starohrvatski ma\u010devi, ostruge, stotine razli\u010ditih nau\u0161nica, prstenja i jedan dijadem oko \u017eenske lubanje, \u0161to je na\u0111en 2. sije\u010dnja 1890. Osim toga se u grobovima na\u0161lo: novaca od bakrenih do srebrenih i zlatnih, zemljanih posuda i dr.<\/p>\n

\"\"Me\u0111u va\u017enije Marunove nalaze na Crkvini spada i nalaz groba hrvatskoga dostojanstvenika, \u0161to su ga 6. o\u017eujka 1891. u predvorju crkve sv. Marije otkopali Marunovi radnici. Grob se sastojao od kamenitog sarkofaga (224 X 82 x 44 ‘cm) s poklopcem (234 X 47 X 47 cm) koji su isklesani od ornamentiranih blokova anti\u010dkog podrijetla (hipokampi, biljni elementi, na poklopcu starokr\u0161\u0107anski kri\u017e). U sarkofagu je na\u0111en mu\u0161ki kostur s ostacima tekstila, bron\u010dane ostruge s potrebnim rekvizitima \u2014 sve pozla\u0107eno, te zlatni novae bizantinskog cara Bazilija I. (867.\u2014886.). I danas se smatra vrlo vjerojatnom Marunova pretpostavka da se tu radi o grobu kneza Branimira (879.\u2014892.).<\/p>\n

Fra Karlo Juri\u0161i\u0107, prof.<\/p>\n

MATE ZEKAN
\nFra LUJO MARUN (1857. – 1939.)
\nUTEMELJITELJ, MISIONAR I VIZIONAR HRVATSKE ARHEOLOGIJE
\nZNANOST I RODOUUBUE (Marun, 1888., str. 14-20).<\/p>\n

Mate Zekan, akademik, o fra Luji Marunu<\/div>