{"id":2187,"date":"2022-08-02T11:29:11","date_gmt":"2022-08-02T10:29:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2187"},"modified":"2022-08-02T11:30:48","modified_gmt":"2022-08-02T10:30:48","slug":"najvjernija-odvjetnice-na-braniku-stoj-cuvaj-nasu-svetu-vjeru-u-hrvatski-dom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=2187","title":{"rendered":"Najvjernija odvjetnice na braniku stoj, \u010duvaj na\u0161u svetu vjeru u hrvatski dom"},"content":{"rendered":"
\"\"

Kad je fra Lujo Marun (1857.-1939.), skrbnik starinarske ba\u0161tine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije, 14. svibnja 1892. prona\u0161ao kameni romani\u010dki zabat oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da \u0107e njegovo otkri\u0107e postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu.<\/em><\/span><\/p><\/div>\n

Ispovijest vjere Hrvata katolika<\/h2>\n
\n

\u010cvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.<\/em>
\n\u017divotom \u017eelim potvrditi svoj krsni savez s Bogom<\/em>
\ni tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet<\/em>
\nvjere u Isusa Krista i vjernosti Katoli\u010dkoj Crkvi.<\/em>
\nSvoju odluku pola\u017eem u Bezgre\u0161no Srce Presvete Bogorodice Marije.<\/em>
\nNajvjernija odvjetnice, na braniku stoj,<\/em>
\n\u010duvaj na\u0161u svetu vjeru i hrvatski dom.<\/em>
\nAmen.<\/em><\/h3>\n<\/blockquote>\n

POVIJESNI KORIJENI<\/h3>\n

Stolna crkva hrvatskog biskupa, u kojoj je prona\u0111en najstariji marijanski lik u hrvatskoj umjetnosti, sagra\u0111ena u 9. st., obnovljena je u doba pobo\u017enoga hrvatskog kralja Zvonimira (1075.-1089.). Upravo u Kninskoj krajini, osobito na Kosovu, odvijali su se prijelomni povijesni doga\u0111aji. Jer je od po\u010detka bila \u201cMajka na\u0161e Crkve i na\u0161ega naroda u stolje\u0107ima kada smo se kao narod i kao Crkva ra\u0111ali\u201d, Gospa Velikoga hrvatskoga krsnog Zavjeta, kako smo nazvali najstariji marijanski lik, postala je vjerna hrvatska Odvjetnica.<\/p>\n

Kako svjedo\u010di usmena predaja, zapisana u Ljetopisu popa Dukljanina, kralj Zvonimir je \u201cad quinquae Ecclesias in Campo\u201d prije nasilne smrti \u201cv peth crikvah na Kosovi\u201d izrekao prokletstvo da \u201cne virni Hrvati\u201d ne bi imali svoga vladara i \u201cda vazda tuju jeziku podlo\u017eni bili\u201d. Iako ubojstvo kralja Zvonimira, nastalo tijekom kasnijih politi\u010dkih neda\u0107a, nije povijesno utemeljeno, dogodilo se da Hrvati zadugo nisu uspjeli stvoriti samostalnu dr\u017eavu. Zato se pjesnik Starac Prokop, odnosno kninski gvardijan fra Ivon Men\u0111u\u0161i\u0107 stariji, da bi skinuo devetstogodi\u0161nju kletvu kralja Zvonimira, zalagao za gradnju nove crkve kao zadu\u017ebine hrvatskog naroda. S tom nakanom, pokraj temelja stare crkve sv. Marije, prema nacrtu kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a, sagra\u0111ena je g. 1938. nova crkva Na\u0161e Gospe, na mjestu gdje je \u201czemlja na\u0161a sa\u010duvala uspomene na\u0161e, a na\u0161a Gospa lozu na\u0161u\u201d.<\/p>\n

Nedugo nakon toga, pojavilo se ostvarenje povijesnog sna, koji je ubrzo bio ugu\u0161en. Da bi san postao dr\u017eavotvoran, opet je Gospa pomogla vjernom narodu. Upravo s Gospom Velikoga Zavjeta zapo\u010dela je duhovna obnova pod nazivom Trinaest stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva u Hrvata. Slavlje je po\u010delo 12. rujna 1976. na Gospinu otoku u Solinu, nastavljeno 17. rujna 1978. na povijesnom tlu u Biskupiji kraj Knina i 2. rujna 1979. u Ninu kraj Zadra, a zavr\u0161ilo 9. rujna 1984. u Mariji Bistrici. Tako je Crkva u Hrvata u Gospinu Praliku pokazala vjersku i narodnu svijest, a Gospa Hodo\u010dasnica obi\u0161la je sve krajeve Lijepe na\u0161e.<\/p>\n

NAJSTARIJI GOSPIN LIK<\/h3>\n

Izvorni kameni romani\u010dki zabat oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Kninu, koji je s plutejima, arhitravom i stupovima dijelio apsidu od sredi\u0161nje la\u0111e, \u010duva se u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu. Prema romani\u010dkim ukrasima dade se zaklju\u010diti da potje\u010de iz druge polovice 11. stolje\u0107a. Na reljefnoj trokutnoj plohi (107×103 cm), isti\u010de se frontalno urezan Gospin lik u molitvenom stavu, kao Gospa Moliteljica – Maria Orans, podignutih ruku na prsima, okrenutih dlanova prema vjernicima. Kao najstariji ikonografski likovni motiv, nastao ve\u0107 u vrijeme starokr\u0161\u0107anske umjetnosti, izra\u0111en prema bizantskoj marijanskoj tradiciji, taj molitveni stav ozna\u010duje predanje u Bo\u017eje ruke. Tako je Gospa na Praliku prikazana kao Bogorodica – Theotokos, Mater Dei – jer na meditativan na\u010din uspostavlja \u010duvstveni suodnos s vjernicima.<\/p>\n

Nepoznati hrvatski umjetnik izradio je plo\u0161ni reljef pomo\u0107u plitko urezanih crta. Gospin pla\u0161t prebacio je preko lijevog ramena tako da se naborana haljina, koja prelazi preko glave i oko vrata, ukoso spu\u0161ta niz tijelo. Gospin lik obilje\u017eio je dvama kri\u017eevima, jednim na \u010delu, a drugim u trokutastu zavr\u0161etku iznad glave, i svetokrugom ili aureolom oko glave. Uokvirio ga je dvjema razli\u010ditim pleternim ornamentikama. Izvanjski dio obruba, odnosno lijevu i desnu stranu trokutasta zabata, ukrasio je stiliziranim kukama, postavljenim obrnuto negoli je bilo uobi\u010dajeno u romanici, dok je unutarnji dio obruba ukrasio stiliziranim palmama, ili, kako se uobi\u010dajeno ka\u017ee, malim palmetama. U donjem dijelu zabata, koji zavr\u0161ava u obliku luka, uklesao je prilago\u0111en latinski natpis: SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO – Zdravo kraljice, zdravo djevice.<\/p>\n

\u010cUVARICA NA\u0160IH KORIJENA<\/h3>\n

U prigodi marijanske proslave g. 1976. u Solinu, kao dar hrvatskih vjernika, Pralik je odliven u srebru i zlatu te se \u010duva u solinskoj crkvi Male Gospe. Fra Kruno Vuku\u0161i\u0107 (1913.-2008.) odlio ih je \u0161est i darovao Domu za hrvatske hodo\u010dasnike u Rimu, samostanu sv. Franje u Imotskom, sveti\u0161tu Na\u0161e Gospe u Biskupiji kraj Knina, stolnoj crkvi sv. Sto\u0161ije u Zadru, Hrvatskoj katoli\u010dkoj misiji u Stuttgartu i Vojnom ordinarijatu Republike Hrvatske. Nakon uspostave Vojnoga odrinarijata g. 1997., Gospa Velikoga Zavjeta postala je za\u0161titnicom hrvatskih branitelja i Vojne biskupije…<\/p>\n

Blagdan Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog Zavjeta slavi se u nedjelju po blagdanu Male Gospe. Tako su se u Praliku Gospe Velikoga Zavjeta, mo\u017eemo zaklju\u010diti, od 11. st. do danas, sa\u010duvali trinaeststoljetni kr\u0161\u0107anski i narodni hrvatski korijeni.<\/p>\n

Iz teksta objavljenog u listu \u201eMarija\u201c, br. 7-8-9\/2011., str. 256-257.<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ispovijest vjere Hrvata katolika \u010cvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. \u017divotom \u017eelim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoli\u010dkoj Crkvi. Svoju odluku pola\u017eem u Bezgre\u0161no Srce Presvete Bogorodice Marije. Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, \u010duvaj na\u0161u svetu vjeru i hrvatski dom. Amen. POVIJESNI KORIJENI Stolna crkva hrvatskog biskupa, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":520,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2187"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2188,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2187\/revisions\/2188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}