{"id":1837,"date":"2021-07-11T12:42:10","date_gmt":"2021-07-11T11:42:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=1837"},"modified":"2021-07-11T12:42:51","modified_gmt":"2021-07-11T11:42:51","slug":"1837","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/?p=1837","title":{"rendered":"Sveti Benedikt, otac europske kulture i zapadnog redovni\u0161tva"},"content":{"rendered":"\n\n\n
Sveti Benedikt je umro 21. o\u017eujka 547. i njegov se blagdan stolje\u0107ima slavio na taj dan. No kako je u Korizmi slavljenje svetaca suzdr\u017eano, blagdan je sv. Benedikta premje\u0161ten na dana\u0161nji dan 11. srpnja, da mu se mo\u017ee nesmetano posvetiti doli\u010dna i zaslu\u017eena pa\u017enja.\u00a0<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\"\" Sv. Benedikt je otac zapadnog redovni\u0161tva, osniva\u010d benediktinskog reda i jedan od najve\u0107ih velikana zapadnog redovni\u0161tva, zapadnoeuropske kr\u0161\u0107anske kulture uop\u0107e. Njegov \u017eivotopisac i duhovni sin sveti papa Grgur Veliki o njemu pi\u0161e ovako:<\/p>\n

\u201eBio jedan \u010dovjek \u010dasnoga \u017eivota po imenu Benedikt, a to zna\u010di blagoslovljen i po milosti i po imenu. U sebi je ve\u0107 od mladosti nosio ozbiljnost jednog starca. Prije je dozreo po karakteru nego po godinama, svojoj du\u0161i nije pru\u017eao nikakve u\u017eitke. Borave\u0107i na ovoj zemlji, prezreo je ovaj svijet sa svim njegovim \u010darima kao ocvao, premda ga je mogao slobodno u\u017eivati.\u201c<\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i \u017eivotopis sv. Benedikta sveti je Grgur imao pred o\u010dima vi\u0161e pouku i pobudu nego to\u010dno opisivanje svih podataka i zgoda toga \u017eivota. On je bio uvjeren da je neobi\u010dna pojava sv. Benedikta takva te vi\u0161e govori od suhih podataka koji bi se o njemu mogli nabrojiti.<\/p>\n

Benedikt se rodio oko g. 480. u Norci, malom biskupskom sjedi\u0161tu na podno\u017eju sabinskih brda. Bio je sin dobrostoje\u0107e obitelji koja ga je poslala u Rim na odgoj i stjecanje znanja. Rim je tada jo\u0161 uvijek blistao od sjaja i stare slave, i di\u010dio se grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla. Ipak nije bio ono \u0161to je bio negda. Prijestolnica je carstva bila u Bizantu, na Istoku.<\/p>\n

Istina, rimski je biskup bio glava cijele Crkve, ali ba\u0161 za vrijeme papina izbora g. 498. Benedikt je morao vidjeti i do\u017eivjeti mnogo neugodnosti. Rimski kler nije bio na visini. U gradu se \u017eivjelo lakoumno, pohlepno tr\u010dalo za u\u017eicima, premda je opasnost od barbara bila trajna. Rimske prilike nisu odu\u0161evile mladoga i ozbiljnoga Benedikta. Njegov je duh te\u017eio za ne\u010dim vi\u0161im i sadr\u017eajnijim. Zato je i napustio Rim i studije. Da bi na\u0161ao Boga u \u0161to ve\u0107oj mjeri, nastojao se osloboditi svih spona koje bi ga u tome mogle sprije\u010diti.<\/p>\n

\u017delja za svojim idealom odvela je mladoga Benedikta u potpunu samo\u0107u, u jednu \u0161pilju kraj Subiaca. Mo\u017eda je na taj izbor utjecala i Benediktova lektira o \u017eivotu strogosti, samo\u0107e i pokore mnogih redovnika tamo daleko na Istoku. Svakako je Bog velikog patrijarha zapadnoga redovni\u0161tva htio uzeti u svoju \u0161kolu. U njoj je Benedikt ostao kao ponizni u\u010denik tri godine i stekao mnogo vrijednih duhovnih spoznaja i iskustava. Zatim ga je Bog iz tamne \u0161pilje izveo van na svjetlo da bi kao veliki svjetionik svijetlio u njegovoj Crkvi.<\/p>\n

Pou\u010dio ga je kako valja osnovati zajednicu te u njoj zajedni\u010dki tra\u017eiti Boga. Benedikt je prou\u010dio i redovni\u010dko pravilo sv. Bazilija Velikog te do\u0161ao do spoznaje kako pojedine samostanske zajednice treba da postanu crkve u malom, \u0161to savr\u0161enije ostvarenje crkvene zajednice. Me\u0111usobna povezanost \u010dlanova treba da je sli\u010dna povezanosti udova u jednom \u017eivom organizmu, a prava \u0107e glava svakoj zajednici biti sam Krist, koji je glava otajstvenoga svoga tijela, to jest Crkve.<\/p>\n

Budu\u0107i veliki u\u010ditelj redovni\u0161tva pro\u0161ao je i kroz napasti. \u017divotopisci spominju da je kao samotnik osjetio jake napasti u tijelu. Protiv njih je postupio veoma odlu\u010dno. Svukao se i gol bacio u kupine, koje su ga dobrano izbole. Me\u0111utim, on \u0107e malopomalo shvatiti da \u010dovjek mora biti odlu\u010dan, a da ipak ne mora upotrebljavati uvijek najdrasti\u010dnija sredstva. U svojim \u0107e pravilima razviti posve odmjerenu i uravnote\u017eenu askezu. Smisao za sklad, uravnote\u017eenost bit \u0107e jedna od zna\u010dajki njegove duhovnosti.<\/p>\n

\"\"Jo\u0161 je jedno va\u017eno iskustvo Benedikt do\u017eivio. Latio se vodstva neke mona\u0161ke zajednice u Vicovaru. Bio je to te\u017eak posao jer je kod pojedinaca te zajednice bilo mnogo samovolje, a premalo smisla za zdravu stegu. Benedikt je htio uvesti red, ali ga raspu\u0161teni monasi htjedo\u0161e otrovati. Pru\u017eili su mu \u010da\u0161u otrovana vina i samo ga je \u010dudesan Bo\u017eji zahvat spasio od smrti. To je o\u010dit primjer do \u010dega sve mo\u017ee dovesti opala stega jedne redovni\u010dke zajednice. Zato \u0107e Benedikt napisati kasnije svoje pravilo koje \u0107e biti mudar \u010duvar potrebne redovni\u010dke stege. Za to pravilo Pius Parsch pi\u0161e da je \u201eknjiga vrijedna za stolje\u0107a, odgojna knjiga za sva vremena\u201c.<\/p>\n

Benedikt se iz Vicovara vratio u Subiaco. I tu su ga razne skupine monaha zamolile da im bude duhovni otac. On ih je podijelio u 12 malih samostana, a svakome stavio na \u010delo jednoga kao oca. Sam je pak preuzeo cjelokupno duhovno vodstvo sviju. Tako se malopomalo po\u010deo oblikovati benediktinski na\u010din redovni\u010dkoga \u017eivota, \u201e\u0161kola slu\u017eenja Gospodinu\u201c, u kojoj je vladao duh prve Crkve u Jeruzalemu. U tome na\u010dinu apostolskoga \u017eivota, po uzoru apostola, naro\u010dito su se po\u0161tovale kreposti poslu\u0161nosti, molitve i rada, stvarao se benediktinski ideal: \u201eMoli i radi!\u201c<\/p>\n

Walter Nigg sv. Benedikta naziva \u010dovjekom koji izgra\u0111uje. On je to najvi\u0161e pokazao u Monte Cassinu. Samostan \u0161to \u0107e ga ondje osnovati postat \u0107e stvarno i u fizi\u010dkom i u duhovnom pogledu \u201egrad na gori\u201c. Taj je grad Benedikt sagradio sa svojim najvjernijim u\u010denicima na ru\u0161evinama neke stare utvrde u kojoj se nalazilo i jedno hramsko sveti\u0161te. Taj mona\u0161ki grad Benedikt je gradio prema jasno zacrtanom planu koji je obuhva\u0107ao ne samo materijalno zdanje ve\u0107 i idealnu izgradnju redovni\u010dke zajednice. Ona je morala biti u sebi posve zbijena, ali i otvorena prema vani za sve zadatke i potrebe onoga vremena.<\/p>\n

Na\u0161 suvremenik, poznati teolo\u0161ki pisac Ladislav Boros, u svojoj knjizi Otvorenost duha pi\u0161e o benediktincima ovako: \u201eOni su stvorili kr\u0161\u0107ansku povijest time \u0161to su po\u010deli provoditi svoj \u017eivot u bratskoj zajednici na jednome \u010dvrsto stalnom mjestu. Zato i postojanost na jednom mjestu sa\u010dinjava bit benediktinskoga reda. Kad je taj red nastajao, sav je svijet bio u pokretu.<\/p>\n

Valja si samo predstaviti stanje u prvoj polovini VI. stolje\u0107a. Germanska su plemena provodila seobu velikoga stila. Vojni su pohodi zadobivali karakter pravih prirodnih katastrofa. Selili su se cijeli narodi. Kasna je antika postala nestalna, izvana je sve bilo rastrojeno, a iznutra bezsadr\u017eajno.<\/p>\n

U toj je situaciji Benedikt doviknuo: \u2019Stoj! Seobi naroda neka je kraj!\u2019 On je taj svoj \u2019stoj!\u2019 zaviknuo ne polemi\u010dki, ve\u0107 po metodi svetaca koji mnogo ne govore ve\u0107 rade. On je jo\u0161 ne\u0161to rekao: \u2019Odlo\u017eite ma\u010deve!\u2019 I tako mir postade klju\u010dna to\u010dka sve benediktinske duhovnosti.<\/p>\n

Benedikt je time upravio zov svemu Zapadu: kr\u0161\u0107anima, kojima su carstvo i mo\u0107 ispali iz ruku te koji su se kao Rimljani i Germani, kao carevi, kraljevi, vojskovo\u0111e, \u010dinovnici, \u010dasnici, ratnici i legionari prostodu\u0161no i \u010dvrsto la\u0107ali ma\u010da. U taj je svijet surovosti Benedikt zaviknuo: \u2019Mir! Dolje oru\u017eje!\u2019<\/p>\n

Pretpostavka za stalnost na mjestu i \u017eivot bez oru\u017eja bio je tre\u0107i element benediktinskoga \u017eivota: bratstvo rada i molitve. \u2019Ora et labora!\u2019 postade time temeljni obrazac na\u0161ega Zapada. Molitva je postala zajedni\u010dko slavlje. Ako u blagdanskom bogoslu\u017eju Crkve jo\u0161 i danas nalazimo hranu i snagu, onda to dugujemo Benediktu iz Norcije.<\/p>\n

Uz molitvu je sav pro\u017eet njome stajao i rad, zajedni\u010dki bratski rad na polju. Po\u0161tovanje rada ruku, koje sve do danas na Zapadu nije posve izumrlo, dugujemo sv. Benediktu. Ako se u daljnjim stolje\u0107ima plja\u010dke, ropstva, iskori\u0161tavanja i osvajanja ipak mogao izgraditi kr\u0161\u0107anski srednji vijek, jedan prostor u kojem su kr\u0161\u0107ani me\u0111u sobom mogli \u017eivjeti kao bra\u0107a, onda se to zbilo na temelju onakvoga na\u010dina \u017eivota kakvim su \u017eivjeli benediktinci. I tako je sveti Benedikt iz Norcie postao ocem jednoga svetoga Zapada.\u201c<\/p>\n

Benediktinsko je pravilo na Monte Cassinu postiglo svoj kona\u010dni oblik. Ono svjedo\u010di o Benediktovu idealu svetosti. Ono o\u010dituje tako veli\u010danstvenu \u017eivotnu mudrost, zahva\u0107enost Bogom i ljubav prema Kristu da je kroz 1400 godina zahvatilo svojim duhom osim tolikih monaha i toliki broj kr\u0161\u0107ana. Benedikt je ipak bio uvjeren da njegovo pravilo nije zadnja rije\u010d o redovni\u0161tvu pa je ostavio otvorena vrata i drugim mogu\u0107nostima. One su se kroz povijest redovni\u0161tva i ostvarivale. No od Benediktove mudrosti mogli su mnogo nau\u010diti i svi kasniji osniva\u010di novih redova.<\/p>\n

Smrt sv. Benedikta sv. Grgur ovako opisuje: \u201eDao se odnijeti u crkvu i svoje slabe udove naslonio je na ruke svojih u\u010denika. Ondje ustade i ruke podi\u017ee prema nebu te izgovaraju\u0107i rije\u010di molitve, predade duh.\u201c<\/p>\n

Papa Pavao VI. proglasio je sv. Benedikta za\u0161titnikom Europe. Sv. Benedikt je svojim zajednicama kao glavno pravilo dao ovaj program: \u201eBo\u017ejem djelu ili Bo\u017ejoj slu\u017ebi ni\u0161ta drugo ne smije se pretpostaviti!\u201c Zato je sav benediktinski \u017eivot uokviren i pro\u017eet svetom liturgijom.<\/p>\n

\u201eSveti Benedikt je stvorio idealne liturgijske obitelji koje su liturgijsku hvalu Bogu stvarno pjevale, a s njome povezivale i najozbiljniji rad na svim podru\u010djima\u201c (Pius Parsch).<\/p>\n

Preuzeto s: Laudato.hr<\/a><\/p>\n

\n

Opis skra\u0107enica u Medaljonu sv. Benedikta:<\/span><\/strong><\/p>\n

Pod nogama mu se nalaze slova ex SM Casino MDCCCLXX (Iz svetog Mounte Cassina, 1880). To je podsjetnik na izvanrednost ove medalje na 1400-tu godi\u0161njicu Benediktova ro\u0111enja. Sveta Skolastika je bila njegova blizankinja.<\/span><\/strong>
\nNa pole\u0111ini medalje dominira sredi\u0161nji kri\u017e. Na vrhu kri\u017ea je rije\u010d \u201cpax\u201d, latinski za \u201cmir\u201d. Ovo je pozdrav i moto benediktinskog reda.<\/span><\/strong><\/p>\n

Preko cijelog kri\u017ea, sa svake strane, \u010detiri su velika slova: C. S. P. B. (Crux Sancti Patris Benedicti ili \u201cKri\u017e Svetog Oca Benedikta\u201d).<\/span><\/strong><\/p>\n

U okomitoj liniji kri\u017ea opet su po\u010detna slova latinske molitve: \u201cCrux sacra sit mihi lux! Nunquam Draco sit mihi dux.\u201d Slijedi:<\/span><\/strong><\/p>\n

1. C. S. S. M. L. (Crux Sacra Sit Mihi Lux): \u201cSveti Kri\u017eu budi moje svjetlo\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

\n
\n
U vodoravnoj liniji kri\u017ea:<\/span><\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

1. N. D. S. M. D. (Non Draco Sit Mihi Dux): \u201cNeka Zmaj nikada ne bude moj vodi\u010d!\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

Po\u010dev\u0161i od vrha, u smjeru kazaljke na satu, a oko ruba su inicijali molitve egzorcizma:<\/span><\/strong><\/p>\n

1. V. R. S. (Vade retro Satana): \u201cMakni se, Sotono\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

2. N. M. S. V. (Not Suade Mihi Vana): \u201cNikada me ne isku\u0161avaj svojim ispraznostima!\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

3. S. M. P. L. (Sunt Mala quae Libas): \u201cOno \u0161to mi nudi\u0161 je zlo.\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

4. I. V. B. (Ipse Venena Bibas): \u201cPij sam otrov!\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sveti Benedikt je umro 21. o\u017eujka 547. i njegov se blagdan stolje\u0107ima slavio na taj dan. No kako je u Korizmi slavljenje svetaca suzdr\u017eano, blagdan je sv. Benedikta premje\u0161ten na dana\u0161nji dan 11. srpnja, da mu se mo\u017ee nesmetano posvetiti doli\u010dna i zaslu\u017eena pa\u017enja.\u00a0 Sv. Benedikt je otac zapadnog redovni\u0161tva, osniva\u010d benediktinskog reda i jedan od najve\u0107ih velikana zapadnog redovni\u0161tva, zapadnoeuropske kr\u0161\u0107anske kulture uop\u0107e. Njegov […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":153,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"","fifu_image_alt":"","footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-1837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-liturgija-dana-nedjeljna-citanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1837"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1839,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1837\/revisions\/1839"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svetianteknin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}